Sloboda Suverenitet Mir

ama-gi koru-E Kininigen

Neotuđiva
pravo

ne mogu se pregovarati.

Neotuđiva prava

i na koje Manifest vjere broji

Neotuđiva prava svakog živog, duhovno moralnog, razumnog bića zapisali su i definirali osnivači Ama-gi koru-É Kininigen Trust Association. To se dogodilo u skladu s božanskim smjernicama i smjernicama Najvišeg izvora svega bića za sva bića i najvišim moralnim i karakternim vrijednostima i načelima u čistoći i ljubavi.

Neotuđiva prava su prava koja su dana svakom duhovno moralnom i živom razumnom biću kao temelju i temelju najvišeg izvora svega bića, koja se ne oduzimaju nikome i ničemu, ni u kojem trenutku i ni na jednom mjestu, osim najvišem izvoru svega sama po sebi, ograničena ili izrezana.

Ta su prava nešto istinito i što se može izvesti iz prirode stvarnosti, istine i nisu stvorena od strane čovjeka. Ta su prava univerzalna, obvezujuća, temeljna i nepromjenjiva.

O njima se ne može pregovarati, mijenjati, smanjivati, uklanjati, uključivati ili ograničavati, dijeliti, prodavati, dodjeljivati, odbacivati ili poklanjati. Ne mogu se podrediti niti jednoj zajednici, grupi, kolektivu ili općem dobru.
Ova neotuđiva prava, koja su dana kao osnova živim, duhovno moralnim, razumnim bićima, vrijede uvijek, svugdje, u svako vrijeme i na svakoj razini bića, zauvijek.

Oni su.

Ova neotuđiva prava vrijede uvijek osim ako nisu neotuđiva
Kršenje prava drugog živog, duhovno moralnog, razumnog bića.

1) Pravo na fizički integritet
Cjelovitost tijela bilo koje vrste, bez ikakvog uplitanja ovdje, što također uključuje slobodno, neograničeno disanje i odbacivanje bilo kakvog uplitanja ovdje i potpunu i neograničenu kontrolu, vlasništvo i samoodređenje nad vlastitim tijelom i njegovom slikom i komponentama na svim razinama . Potpuno i neugovarajuće pravo vlasništva i kontrole nad vlastitom genetikom u svim oblicima DNK/DNS i energetskog potpisa.

2) Pravo na slobodu
Pravo na intelektualnu, intelektualnu, intelektualnu i duhovnu slobodu. Pravo na puni suverenitet. Sloboda uvjerenja, sloboda mišljenja, slobodna volja, slobodno mišljenje i slobodno izražavanje istih, pravo na privatnost u svim oblicima. Pravo i vlasništvo nad svim podacima i informacijama koji se tiču živog, duhovnog, moralnog, razumnog bića. Informacijsko samoodređenje, sloboda istine i znanja, pravo na slobodan razvoj, pravo na daljnji intelektualni i duhovni razvoj. Sloboda putovanja i sloboda izbora gdje ćete ostati i nastaniti se. Baviti se poslom/profesijom/djelatnošću i za to dobiti poštenu naknadu.

Pravo na sklapanje ugovora slobodno ili ne. Sloboda od manipulacije i utjecaja. Sloboda i pravo da ne budete podvrgnuti prisili, pritisku, ucjeni, prijetnjama, diskriminaciji, nepovoljnom položaju ili napadima bilo koje vrste. Sloboda od iskorištavanja, izrabljivanja, iskorištavanja, pljačke, prijevare, psihičkog ili fizičkog nasilja ili od kolektivnog pritiska.
Neograničeno pravo vlasništva i posjeda dobara, vrijednosti i tvorevina bilo koje vrste stvorenih tjelesnom i duševnom snagom i ovlašću raspolaganja njima te nepovredivost istih. Sloboda susreta, okupljanja s istomišljenicima i pravo na neograničeno kretanje.

3) Pravo na sigurnost
Pravo na sklonište/dom, sigurnost, zaštitu, mir, ljubav, radost, slogu, čast, dostojanstvo, suverenitet. Potpuno je zabranjeno izravno ili neizravno prisiljavanje u prisilno ili prisilno ropstvo, ropstvo ili ropstvo, nasrtaji na materijalno tijelo i pripojena tijela, dušu ili duh. Nepovredivost prebivališta u kojem se nastanilo živo, duhovno moralno razumno biće. Sigurnost majčinstva i očinstva i potomstva, u bilo kojem obliku bez narušavanja i slobodna moć majke i oca da odlučuju o potomstvu.

4) Pravo na zdravlje
Pravo na apsolutna duhovna, mentalna i fizička tijela (kao i sva tijela vezana za materijalno tijelo na različitim razinama). Pravo na prirodu, vodu, hranu i zrak, u kvaliteti koju nam je odredio Najviši Izvor Svega Bića, bez manipuliranja energijom oko nas na štetu zemlje i bića koja na njoj žive. Neosporna sloboda samoodređenja nad tvarima i komponentama koje su vezane za tijelo i koje se unose u tijelo.

5) Pravo na pravdu, dostojanstvo i slobodu razvoja
Svatko ima pravo biti saslušan i saslušan, pravo na slobodu od predrasuda, pravo na jednak tretman – nitko meni nije podređen niti sam ja podređen nikome. Niti jedno duhovno moralno razumno biće ne može biti prisiljeno djelovati protiv svoje savjesti, stoga nijedno biće ne smije biti kažnjeno jer slijedi svoju savjest i vrijednosti.
Pravo na davanje vlastitog imena, izražavanje svoje slobodne volje i živjeti svoju individualnost. Pravo na objavu svih činjenica i dokumenata u sporovima pred sudom te pravo na nepristranog i nepristranog suca. Pravo na čistu, nepatvorenu i neizmanipuliranu i potpunu istinu i znanje. Pravo, u suradnji sa slobodnim suverenima, formirati slobodan i neovisan sud, podložan najvišim moralnim vrijednostima i načelima.

Nijedan dio Neotuđivih prava ne smije se tumačiti na štetu, ili koristiti protiv živih, duhovno moralnih, razumnih bića, ili koristiti za ukidanje, smanjenje ili uklanjanje prava i sloboda proglašenih i utvrđenih u Neotuđivim pravima.

 

Vječna!

Svako nepoštivanje i umanjivanje ovih neotuđivih prava, koja pripadaju svakom duhovno moralnom razumnom biću poznatom kao čovjek, znači kršenje svetih kozmičkih zakona iz najvišeg izvora svega bića. Zato što je to dala svakom dijelu sebe koji mi jesmo i nikome osim njoj, njoj i vrijednostima koje idu uz to i kreacijama bilo koje vrste koje iz toga proizlaze.

Neotuđiva prava
definiran kininigenom
Strijela

njemački

Neotuđiva prava
Kininigen

Strijela

Engleski

Neotuđiva prava
Kininigen

MD5:

48e48fe49e170d26168fbee07fb4f3d9

MD5:

71a475acc586eca66c6d527a61533ed0

Neotuđiva prava

Citat iz wikipedija:

Neotuđivost

Ljudska prava se nikome ne mogu oduzeti i ne mogu se od njih odreći niti se njima odreći po volji. To također vrijedi ako se ograničavanje ljudskih prava pokušava opravdati "još većim dobrom" (bilo koje vrste); na primjer u smislu “općeg dobra” ili jednostavno zato što je većina stanovništva tako odlučila. Stoga su u suprotnosti s kolektivizmom. Budući da su ljudska prava individualna (visoko osobna) prava, ne mogu se podrediti nijednom kolektivu i stoga izmiču državnom suverenitetu. Stoga bi uporaba mučenja ostala protuzakonita čak i ako se temelji na formalno zakonitom zakonu ili čak na referendumu.

Taj se koncept provodi u Njemačkoj s klauzulom vječnosti u Temeljnom zakonu. To se konkretno odnosilo na službenu historiografiju nacionalsocijalizma, u kojoj se za pojedinačna kršenja ljudskih prava kaže da su opravdana služenjem “višem cilju” u smislu “nacionalne zajednice” i da su demokratski legitimirana. Ovaj kolektivistički pogled sažet je i formulom “Ti si ništa, tvoj narod je sve!” Takva semantika može se naći iu većini drugih totalitarnih diktatura.

Nedjeljiv

Uz načelo univerzalnosti ljudskih prava, postavlja se i zahtjev za njihovu nedjeljivost. Stoga se ljudska prava uvijek moraju ostvarivati u cijelosti. Provedba građanskih sloboda nije moguća ako se istodobno ne ostvaruje pravo na hranu, primjerice. Nasuprot tome, kršenje ekonomskih ili kulturnih prava, kao što je prisilno raseljavanje, zabrana jezika ili uskraćivanje sredstava za život, obično je također popraćeno kršenjem građanskih i političkih prava.

Izvori

Međunarodno mjerodavan izvor za postojanje i sadržaj ljudskih prava je Međunarodna povelja o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda.[13] Pored Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., koja je, međutim, samo deklaracija koju je usvojila Opća skupština UN-a i nije izravno obvezujuća za države članice, ključni instrumenti ljudskih prava unutar ovog korpusa su:

  1. the Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima kao i
  2. the Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Oba pakta usvojila je Opća skupština UN-a 1966. godine, a stupili su na snagu deset godina kasnije nakon što ih je ratificirao potreban broj država članica. Oni su obvezujući zakon za sve države članice koje su ih ratificirale (vidi također Odjel Ujedinjenih naroda dalje dolje).

Osim toga, postoji niz konvencija koje detaljno reguliraju zaštitu pojedinačnih ljudskih prava, npr

  1. the Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida
  2. the Ženevska konvencija o izbjeglicama
  3. the Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije
  4. the Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena
  5. the Konvencija UN-a protiv mučenja
  6. UN-aKonvencija o pravima djeteta
  7. the Međunarodna konvencija za zaštitu prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji
  8. the Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom
  9. Fakultativni protokol o pravu na pojedinačnu žalbu uz Građanski pakt UN-a
  10. Fakultativnog protokola o ukidanju smrtne kazne uz Građansku konvenciju UN-a
  11. the Fakultativni protokol o pravu na individualne pritužbe uz Socijalni pakt UN-a

Osim toga, postoje regionalni sporazumi o ljudskim pravima na raznim kontinentima. U Europi je ovo Europska konvencija o ljudskim pravima (ECHR) ili Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sadrži katalog temeljnih prava i ljudskih prava. Konvencija je dogovorena u okviru Vijeća Europe, potpisana u Rimu 4. studenog 1950. godine, a stupila je na snagu 3. srpnja 1953. godine. Također Afrika (Banjulska povelja) i američki dvostruki kontinent (Međuamerička konvencija o ljudskim pravima) svaka ima svoje regionalne sporazume o ljudskim pravima.

Slika 8649 2 min

30 angažiranih članaka na

Amnesty International

Neotuđiva prava ljudi

Članak 1. (Sloboda, jednakost, solidarnost)
Svi ljudi rađaju se slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima. Oni su obdareni razumom i savješću i trebaju jedni drugima izaći u susret u duhu solidarnosti.

Članak 2. (Zabrana diskriminacije)
Svaka osoba ima pravo na prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakve razlike, primjerice na temelju rasnih obilježja, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog podrijetla, bogatstva, rođenja ili drugog statusa.

Nadalje, ne smije se praviti nikakva razlika na temelju političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorija kojem osoba pripada, neovisna, pod starateljstvom, nesamoupravna ili na drugi način ograničena u suverenitetu.

Članak 3. (Pravo na život i slobodu)
Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.

Članak 4. (Zabrana ropstva i trgovine robljem)
Nitko se ne smije držati u ropstvu ili ropstvu; Ropstvo i trgovina robljem su zabranjeni u svim oblicima.

Članak 5. (Zabrana mučenja)
Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

Članak 6. (Priznanje pravne osobe)
Svaka osoba ima pravo da joj se svugdje prizna poslovna sposobnost.

Članak 7. (Jednakost pred zakonom)
Svi su ljudi jednaki pred zakonom i imaju pravo na jednaku zaštitu zakona bez razlike. Svatko ima pravo na jednaku zaštitu protiv svake diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog poticanja na takvu diskriminaciju.

Članak 8. (Pravo na pravnu zaštitu)
Svatko ima pravo na djelotvorno pravno sredstvo pred nadležnim domaćim sudovima protiv radnji kojima se krše temeljna prava koja mu pripadaju prema Ustavu ili zakonu.

Članak 9. (Zaštita od uhićenja i protjerivanja)
Nitko ne smije biti proizvoljno uhićen, pritvoren ili protjeran iz zemlje.

Članak 10. (Pravo na pravično suđenje)
Svaka osoba ima pravo, u punoj jednakosti, na pošteno i javno suđenje pred neovisnim i nepristranim sudom u utvrđivanju njezinih prava i obveza te u slučaju kaznene optužbe protiv nje.

Članak 11. (Pretpostavka nevinosti)
Svatko optuženik za kazneno djelo ima pravo smatrati se nevinim ako mu se u skladu sa zakonom ne dokaže krivnja u javnom postupku u kojem su mu osigurana sva jamstva potrebna za njegovu obranu.

Nitko ne može biti osuđen za bilo koje djelo ili propust koji, u vrijeme kada je počinjen, nije bio kažnjiv prema domaćem ili međunarodnom pravu. Isto tako, ne može se izreći teža kazna od kazne koja je bila zaprijećena u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

Članak 12. (Sfera slobode pojedinca)
Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u vlastiti privatni život, vlastitu obitelj, vlastiti dom i vlastito dopisivanje, niti povredi vlastite časti i ugleda. Svatko ima pravo na pravnu zaštitu od takvih zahvata ili oštećenja.

Članak 13. (Sloboda kretanja i iseljavanja)
Svatko ima pravo slobodno se kretati unutar države i slobodno birati mjesto stanovanja.

Svatko ima pravo napustiti bilo koju zemlju, uključujući i vlastitu, i vratiti se u svoju zemlju.

Članak 14. (pravo azila)
Svaka osoba ima pravo tražiti i uživati u azilu od progona u drugim zemljama.

Ovo se pravo ne može ostvariti u slučaju kaznenog progona koji stvarno proizlazi iz zločina nepolitičke prirode ili iz djela suprotnih ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.

Članak 15. (Pravo na državljanstvo)
Svaka osoba ima pravo na državljanstvo.

Nitko ne smije samovoljno biti lišen vlastitog državljanstva niti mu se može uskratiti pravo da promijeni državljanstvo.

Članak 16. (Brak, obitelj)
Osobe u dobi za brak imaju pravo stupiti u brak i zasnovati obitelj bez ograničenja zbog rasističkih atribucija, nacionalnosti ili vjere. Imate jednaka prava prilikom sklapanja braka, za vrijeme trajanja braka i njegovog razvoda.

Brak se može sklopiti samo slobodnim i neograničenim pristankom budućih supružnika.

Obitelj je prirodna osnovna ćelija društva i ima pravo na zaštitu društva i države.

Članak 17. (Pravo vlasništva)
Svatko ima pravo posjedovati imovinu sam ili u zajednici s drugima.

Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine.

Članak 18. (Sloboda misli, savjesti i vjere)
Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; Ovo pravo uključuje slobodu promjene vjere ili uvjerenja, kao i slobodu očitovanja vlastite vjere ili uvjerenja sam ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, poučavanjem, praksom, bogoslužjem i bogoslužjem.

Članak 19. (Sloboda izražavanja i informiranja)
Svaka osoba ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; Ovo pravo uključuje slobodu neometanog mišljenja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.

Članak 20. (Sloboda okupljanja i udruživanja)
Svi ljudi imaju pravo na mirno okupljanje i udruživanje.

Nitko ne bi trebao biti prisiljen da pripada nekoj udruzi.

Članak 21. (Opće i jednako biračko pravo)
Svatko ima pravo sudjelovati u oblikovanju javnih poslova vlastite zemlje, izravno ili preko slobodno izabranih predstavnika.

Svaka osoba ima pravo na jednak pristup javnoj službi u svojoj zemlji.

Volja naroda čini osnovu za autoritet javne vlasti; Ta volja mora biti izražena kroz redovite, nepatvorene, opće i jednake izbore s tajnim glasovanjem ili ekvivalentnim slobodnim izbornim procesom.

Članak 22. (Pravo na socijalnu sigurnost)
Svaka osoba, kao član društva, ima pravo na socijalnu sigurnost i pravo uživati, putem nacionalnih mjera i međunarodne suradnje te uzimajući u obzir ustrojstvo i resurse svake države, ekonomska, socijalna i kulturna prava potrebna za njegovo ili bitno je njezino dostojanstvo i slobodan razvoj vlastite osobnosti.

Članak 23. (Pravo na rad, jednaka plaća)
Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor karijere, na poštene i zadovoljavajuće uvjete rada te na zaštitu od nezaposlenosti.

Svaka osoba, bez razlike, ima pravo na jednaku plaću za jednak rad.

Svatko tko radi ima pravo na pravičnu i zadovoljavajuću plaću koja njemu i njegovoj obitelji osigurava egzistenciju u skladu s ljudskim dostojanstvom, po potrebi dopunjenu drugim mjerama socijalne zaštite.

Svatko ima pravo osnivati sindikate i pristupati im radi zaštite vlastitih interesa.

Članak 24. (Pravo na rekreaciju i slobodno vrijeme)
Svatko ima pravo na odmor i razonodu, a posebno na razumno ograničenje radnog vremena i redoviti plaćeni godišnji odmor.

Članak 25. (Pravo na socijalnu pomoć)
Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega i njegove obitelji, uključujući hranu, odjeću, stanovanje, medicinsku skrb i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na sigurnost u slučaju nezaposlenosti, bolest, invaliditet ili udovištvo, starost ili drugi gubitak sredstava za uzdržavanje zbog okolnosti bez vlastite krivnje.

Majka i dijete imaju pravo na posebnu skrb i potporu. Sva djeca, kako zakonska tako i izvanbračna, uživaju jednaku društvenu zaštitu.

Članak 26. (Pravo na obrazovanje)
Svaka osoba ima pravo na obrazovanje. Školovanje je besplatno, najmanje osnovna škola i osnovno obrazovanje. Osnovnoškolsko obrazovanje je obavezno. Tehničko i strukovno obrazovanje mora biti široko dostupno, a visokoškolsko obrazovanje mora biti otvoreno svima jednako prema njihovim sposobnostima.

Obrazovanje mora biti usmjereno na puni razvoj ljudske osobnosti i jačanje poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Mora doprinijeti razumijevanju, toleranciji i prijateljstvu između svih naroda i svih skupina, bez obzira na podrijetlo i vjeru, te promicati rad Ujedinjenih naroda na očuvanju mira.

Roditelji imaju primarno pravo na odabir vrste obrazovanja za svoju djecu.

Članak 27. (Sloboda kulturnog života)
Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom napretku i njegovim postignućima.

Svi ljudi imaju pravo na zaštitu intelektualnih i materijalnih interesa koji stječu kao autori znanstvenih, književnih ili umjetničkih djela.

Članak 28. (Društveni i međunarodni poredak)
Svaka osoba ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem se prava i slobode proglašeni ovom Deklaracijom mogu u potpunosti ostvariti.

Članak 29. (Temeljne dužnosti)
Svatko ima obveze prema zajednici u kojoj je jedino moguć slobodan i potpun razvoj vlastite osobnosti.

Svatko je u ostvarivanju vlastitih prava i sloboda podložan samo onim ograničenjima koja zakon nameće isključivo u svrhu osiguranja priznavanja i poštivanja prava i sloboda drugih te pravednih zahtjeva morala, javnog reda i opća dobrobit dovoljna u demokratskom društvu.

Ova se prava i slobode ni u kojem slučaju ne smiju koristiti u suprotnosti s ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.

Članak 30. (Pravilo tumačenja)
Ništa u ovoj Deklaraciji neće se tumačiti kao davanje bilo kojoj državi, skupini ili pojedincu bilo kakvog prava da se uključe u bilo koju aktivnost ili čin koji ima za cilj uklanjanje prava i sloboda proglašenih u ovoj Deklaraciji.

Svatko kome je sigurnost draža od slobode
s pravom je rob.

Aristotel

hrCroatian
Upozorenje